Sunday, August 19th, 2018

BPPV Bezazlene Prolazne Polozajne Vrtoglavice


Polozajne vrtoglavice – BPPV su najcesci uzrok vrtoglavica

Jake vrtoglavice pri pokretima glave i tela su vrlo zabrinjavajuca i neprijatna klinicka slika ovog bezazlenog oboljenja. Oboljenje je bezazleno jer ne ostavlja nikakve trajne posledice po zdravlje pacijenta i njegov sistem za ravnotezu, a u vecini slucajeva se veoma uspesno leci.

Polozajne vrtoglavice – kako nastaju?

Culo za ravnotezu u unutrasnjem uvu se sastoji od nekoliko segmenata: utrikulusa, sakulusa i tri polukruzna kanala. Polukrzni kanali su orjentisani u tri ravni prostora, tako da pri svakom pokretu glave dolazi do cirkulisanja endolimfe, sto stimulise senzorne celije u ovim kanalima.
BPPV Polozajne VrtoglaviceOtokonije su mikrokristali kalcijumkarbonata, a predstavljaju sastavni deo senzornog dela utrikulusa i sakulusa koji registruju nasa linearna kretanja i silu zemljine teze. Kod pacijenata sa polozajnom vrtoglavicom otokonije utrikulusa se “otkace” i zapadnu u neki od polukruznih kanala. Zbog svoje anatomske orjentacije najcesce je to zadnji polukruzni kanal. Pri pokretima u ravni zahvacenog kanala, osim endolimfe dolazi do kretanja detritusa otokonija, sto prouzrokuje neadekvatnu, tj. pogresnu stimulaciju senzornih celija zahvacenog polukruznog kanala, u tom trenutku pacijent gubi orjentaciju u prostoru sto je zapravo vrtoglavica.

Razlicite vrste polozajnih vrtoglavica BPPV

Podela polozajnih vrtoglavica zasniva se na tome koji je polukruzni kanal zahvacen detritusom otokonija i po tome da li se otokonije slobodno krecu u polukruznom kanalu (kanalolitijaza) ili su se “zakacile” za senzorni deo polukruznog kanala zvani kupula (kupulolitijaza). Najcesce se vidja kanalolitijaza zadnjeg polukruznog kanala (80 – 90% slucajeva). Takodje najcesce je problem samo u jednom uvu, mada po nekad mogu biti zahvacena i oba uva, kao sto se po nekad moze videti kombinacija zahvacenosti vise kanala jednog uva.

Simptomi BPPVa

Jaka kratkotrajna vrtoglavica pri zabacivanju glave, saginjanju, ustajanju, leganju, okretanju dominira klinickom slikom. Ove vrtoglavice kod nekih pacijenata mogu biti pracene i lakom mucninom, a ukoliko su veoma jake i jakom mucninom, pa cak i povracanjem. Pacijenti sa polozajnim vrtoglavicama po nekad se zale i na blagi osecaj mutnoce u glavi kao i laku nestabilnost u hodu.

Uzroci polozajnih vrtoglavica

Uzrok polozajnih vrtoglavica u vecini slucajeva je nepoznat. Primeceno je da se ove vrtoglavice cesto javljaju nakon povrede glave, a to se objasnjava potresom unutrasnjeg uva usled cega dolazi do “otkacinjanja” otokristala. Kod starijih pacijenata (>60god.) ovo oboljenje je znatno ucestalije, a to se objasnjava degenerativnim promenama u unutrasnjem uvu.
Kod drugih oboljenja unutrasjeg uva kao sto je Menierova bolest ili vestibularni neuronitis, cesto se javlja i polozajna vrtoglavica (BPPV).
Takodje je primeceno da se polozajne vrtoglavice javljaju i nakon dugog lezanja, kao sto se vidja nakon ortopedskih operacija/

Dijagnoza polozajnih vrtoglavica

BPPV se dijagnostifikuje na osnovu anamneze, pregleda i vestibularnih ispitivanja. Specifican test koji potvrdjuje dijagnozu polozajnih vrtoglvica je Dix-Hallpike-ov test. Ovj pozicionirajuci test se izvodi na krevetu, tako sto se pacijent iz sedeceg polozaja spusti u lezeci da glave visi ispod horizontalne ravni za 30stepeni, a okrenuta je u stranu uva koje se ispituje. Pozeljno je da tokom ovog testa pacijent nosi Frenzelove naocare kako bi ispitivac lakse mogao da uoci karakteristican rotatorni nistagmus, a pacijent ukoliko je test pozitivan oseti vrtoglavicu.

Dix-Hallpike manevar
Kod nekih pacijenata potrebno je uraditi i ostala vestibularna ispitivanja, kako bi se iskljucilo postojanje drugih vestibularnih oboljenja koja mogu biti udruzena sa polozajnim vrtoglavicama. Po nekad lekar vidi pacijenta u periodu kada su ove vrtoglavice prosle, tada je Dix-Holpajkov test negativan, a otoneuroloski pregled ce otkloniti ostale uzroke vrtoglavica.

Lecenje polozajnih vrtoglavica

Kanal repozicioni manevar je strucno pozicioniranje pacijenta, koje ima za cilj da otkloni otokristale iz zahvacenog polukruznog kanala unutrasnjeg uva. Uspesnost otklanjanja vrtoglavica primenom ove terapije je 90%.

Uzrok polozajnih vrtoglavica najcesce je kanalolitijaza zadnjeg polukruznog kanala 80-90% slucajeva. Repozicioni manevar po Epliju ili po Simonu, koriste se sa podjednako dobrim rezultatima.

Kod kanalolitijaze horizontalnog kanala koristi se rostilj repozicioni manevar, dok kod kanalolitijaze prednjeg kanala izvodi se deep head hanging manevar.

Repoziconi manevar oslobadja zahvaceni kanal otokristala, a pacijenta vrtoglavica, medjutim potrebno je sacekati jos nekoliko dana dok se otokristali resorbuju. Iz tog razloga pacijentu se daju odredjeni saveti kako da se ponasa narednih nekoliko dana, kako se problem ne bi ponovio. Takodje nakon izvodjenja repozicionog manevra, mnogi pacijenti prijavljuju da imaju osecaj mutnoce u glavi koji vec sutradan ili nakon nekoliko dana prolazi u potpunosti. Kod pacijenata kod kojih je polozajna vrtoglavica i dalje prisutna nakon izvodjenja repozicionog manevra, potrebno je ponoviti ovaj vid lecenja.

Kod pacijenata kod kojih se polozajne vrtoglavice cesto ponavljaju, savetuju se vezbe po Brandt-Daroff-u. Pacijenti ovu vezbu rade svako jutro ili 2x dnevno.

Hirurska terapija se retko koristi u cilju lecenja polozajnih vrtoglavica. Kod pacijenata kod kojih se polozajne vrtoglavice stalno ponavljaju uprkos ponavljanom lecenju repozicionim manevrima, preporucuje se hirursko lecenje. Operacija koja se izvodi ima za cilj da zatvori zadnji polukruzni kanal. Nakon ove operacije 85-90% pacijenata vise nema problema sa polozajnim vrtoglavicama.